minimalizam i roditeljstvo

Minimalizam i roditeljstvo

Kako nam minimalistički pristup svakodnevnici može olakšati život sa djecom?

Pomislimo li često da smo u svakodnevnici sa djecom previse opterećeni? Da li nam se s vremena na vrijeme čini da imamo previše stvari u kući; previse odjeće, igračaka? Da li imamo veliki broj ljudi sa kojima se trudimo održavati redovan kontakt? Ili mnogo hobija koji nas razvlače na razne strane? Da li mislimo na mnogo situacija, čak i na one koje nas se mnogo ne tiču? Ako imamo više potvrdnih odgovora onda je pravo vrijeme da uvedemo dašak minimalizma u naš život i dom.

Ako imamo puno stvari koje treba svakodnevno pospremati; mnogo komplikovanih situacija u kojima se nalazimo, previse ljudi koji nam uzimaju energiju; ako imamo puno očekivanja od sebe, bezvrijednih misli, onda imamo i mnogo stresa. Tako možemo jednog dana doći u situaciju kada ćemo imati osjećanja praznine i iscrpljenost, te nećemo imati dovoljno energije da nastavimo istim načinom i tempom.

Minimalistički pristup u svakodnevnici sa djecom ima za cilj ostaviti prostor, vrijeme i energiju za više iskazivanja ljubavi, za više kontakta sa djecom, za više mira, opuštenosti i uživanja.

Minimalizam kao životni stil

Minimalizam kao životni stil se vodi principom da se sa što manje postigne više. Poenta je da odbacimo sve što nas zatrpava, što nam ne služi, da otpustimo sve iz života što je višak. Stvari, ljude, misli, obaveze. Kada iz našeg energetskog i fizičkog prostora ode ono što nam nije koristilo, tada postajemo slobodniji, “lakši” i organizovaniji te više fokusirani na istinske životne prioritete.

Minimalizam akcenat stavlja na zadržavanje samo onog što je od suštinske važnosti i potrebe za naš život.

Zašto nam je potreban minimalizam u roditeljstvu?

Vrlo dobro znamo kako se s roditeljskom ulogom promijeni i način života. Mnoge stvari postanu zahtjevnije, teže, nepredvidive. Nove životne okolnosti, vrlo često, zahtijevaju i novi, drugačiji pristup cjelokupnom životnom funkcionisanju. Ako smo u potrazi za nečim sličnim, evo zašto je minimalistički pristup pravi za nas:

1. Kada eliminišemo ono što nam nije toliko važno i potrebno, imamo bolju sposobnost da se fokusiramo na prioritete. Možemo svoje vrijeme i svoju pažnju posvetiti onom što nam je značajno te što doprinosi tome da osjećamo zadovoljstvo, mir i ispunjenost.

2. Kada baratamo sa manje, veća nam je mogućnost da imamo bolju organizaciju. Kvalitetna organizacija je uvijek jedan od važnih koraka ka tome da ostvarimo željeno i planirano. A kada raspolažemo sa manje “elemenata”, lakše ćemo i efikasnije njima i upravljati, kada je riječ o materijalnim ali i elementima naše misaone sfere.

Zašto je minimalizam izazov u roditeljstvu?

Vrlo često, prva asocijacija na roditeljstvo mi je soba sa razbacanim igračkama. Svi mi koji imamo djecu vrlo dobro znamo koliko je teško ostati dosljedan kada dijete moli za još jednu igračku, balon ili knjigu iako znamo da mu to nije potrebno. Ili ako se sjetite perioda u kojem dijete skuplja listiće, kutijice, kamenčiće, šišarke i ostale materijale koja obavezno nosi kući. Onda nastane i period kada dijete želi svaki dan pozivati drugare, kojih ima sve više, ili ići na sve moguće hobijei rođendanske žurkice.

Minimalizam sa klincima zaista ponekad zna biti nemoguća misija. Također, brz napredak tehnologije i trendovi u kojima se proizvodi iste nude djeci, zna biti  sfera u kojoj je teško voditi se minimalizmom. Međutim, ipak postoji rješenje.

Iako se djeca često opiru pravilima, djeci su pravila potrebna. Naravno, roditelji su ti koji ih uvode u dječiji život. Minimalistički pristup uvijek kreće sa pravilima koje sami sebi postavljamo, a kojima je za cilj olakšati svakodnevnu životnu organizaciju.

Jedan od načina na koji sam uspjela kontrolisati količinu igračaka koja se djeci kupuje, a koji nam je doprinio dome da se dječija soba može srediti za 5-10 minuta:

  • jeste dogovor da se nova igračka dobija samo za rođendane i novogodišnje praznike,
  • dogovor oko toga da se u sobu ne unose materijali iz prirode, razne vrećice i kutije iz trgovine,
  • oštećena igračka se baca u smeće.
  • I najvažnije, ostati dosljedan u prethodne tri stavke.

Princip praktičnosti

Osnovni princip koji koristim u skoro svim situacijama i oblastima svog ličnog, porodičnog života, а koji doprinosi izgradnji minimalističkog pristupa, jeste princip praktičnosti koji podrazumijeva da ono što mi je istinski važno uradim najbolje što mogu a da pritom koristim što manje resursa. Također, da u svoj životni i porodični prostor unosim samo ono što mi je potrebno za funkcionisanje po prioritetima koje smo sebi odredili, misleći pritom na stvari, obaveze i ljude.

Npr. važno mi je da djeca imaju zdrav obrok. Najčešće kuvam ono što mi je najbrže a da spada pod kategoriju “zdravo”. Izlazak vani ili druženje sa nekim gdje vodim i djecu planiram tako da utrošim što manje vremena i energije pri spremanju i odlasku, a da se ostvari željeni kvalitet i cilj.

Zlatno pravilo uspješnog funkcionisanja – Imaj dobru organizaciju!

Ako želimo produktivnost na bilo kojem polju funkcionisanja, važna je organizovanost. Ako uzmemo da je porodica jedna prava mala organizacija u pogledu zahtjeva, rada, potreba i ulaganja, onda je jako važno da se zna kojim principima se vodimo, šta želimo i šta je potrebno kako se postigli željeni ciljevi.

Ako se organizujemo u pogledu toga da znamo kada i šta kuvamo, kada i šta kupujemo djeci, kada idemo u šetnju I koliko se zadržavamo, kada obavljamo koje poslove, automatski možemo kontrolisati vrijeme i ostale resurse koje ulažemo, i znati koliko imamo vremena za odmor i uživanje. Na ovaj način, upravo ćemo doprinijeti minimalističkom stilu života, jer ćemo izbjeći bespotrebne stvari i momente. To vodi  tome da imamo predvidivost u pogledu svakodnevnog funkcionisanja, a što nas usmjerava dalje ka osjećaju kontrole nad sopstvenim vremenom I ostalim ličnim resursima.

I jedno sjajno pitanje koje nam može pomoći da živimo u skladu sa praktičnošću:

“Da li mi je tо zaista potrebno za moje željeno funkcionisanje u ovom trenutku?”

minimalizam i roditeljstvo

Jedna  praktična i minimalistička tehnika koja mi pomaže boljoj organizaciji sa djecom:

 “To do” lista. To do lista se može pisati na dnevnom, sedmičnom ili mjesečnom nivou. Pronađi svoj način. Zapiši šta, kada i kako trebaš uraditi, kupiti, organizovati, a kada to baviš – precrtaj! Na ovaj način ćeš uštedjeti na vremenu i svojoj energiji.

Zašto je važno djecu od malih nogu učiti organizaciji prostora i vremena?

 Dobra organizacija je vještina koja se uči od ranog djetinjstva. Vještina kvalitetne organizacije na jednom polju se generalizuje i na ostala životna polja. Ako djecu učimo da se organizuju u kući, sa igračkama i svojim slobodnim vremenom, lakše će prihvatiti uvođenje pravila organizacije vezano za školske obaveze, što se dalje prenosi i na život u odraslom dobu.

Kako djecu učiti minimalizmu

1. Učiti ih da razlikuju šta je potrebno a šta nije,

2. Učiti ih radosti poklanjanja,

3. Usmjeravati im fokus sa materijalnog na iskustveno,

4. Dati djeci primjer ograničavanja u kupovini i “gomilanju”.

U kulturi koja je uveliko potrošačka, i u kojoj se akcenat često stavlja na materijalizam, zaista jeste izazov pristupiti minimalizmu. Veliki je izazov baciti sve one stvarčice koje nam nisu potrebne a za koje nas ipak veže neka uspomena. Teško je smanjiti broj ljudi sa kojima se družimo. Da, teško je izboriti se sa djecom i zabraniti kupovinu bespotrebnih igračaka i stvari. Zaista jeste izazov pojednostavniti svoju svakodnevnicu, posebno ako smo neko ko je navikao biti u gomili stvari, ljudi, obaveza i misli.

Međutim, vrijedi potruditi se, kako bismo se osjećali rasterećenije. Kako bismo se mogli okrenuti ka pravim životnim vrijednostima. Kako bismo se imali vremena baviti onim što nam je zaista važno. Kako bismo sebi napravili prostor za mir i slobodu. Kako bismo djeci dali primjere funkcionalnih i praktičnih životnih obrazaca.

Već danas možemo pristupiti malom izazovu kroz nekoliko minimalističkih pokreta. Bacimo ili poklonimo nekoliko komada odjeće kojeg nismo obukli bar pola godine, ili dekorativnih stvari koje nam leže negdje u kutiji. Poklonimo knjige koje nemaju za nas pokretačku energiju. Zajedno sa djecom može uraditi generalku dječije sobe i pokušati igračke kojima se djeca ne igraju pokloniti nekom drugom djetetu.

Koju dobrobit za dijete ima minimalistički pristup roditeljskoj svakodnevnici?

Učimo djecu da nije poenta života skupljanje materijalnih dobara.

Učimo ih da prave selekciju između onog što jeste i onog što nije potrebno.

Učimo ih važnosti dobre organizacije.

Učimo ih sposobnosti da drže fokus na ciljevima.

Birajmo stvari, ljude i misli koje nas pokreću. Za sve što nas koči u životu, potrudimo se pronaći način da što bezbolnije otpustimo iz naše svakodnevnice. Kada tako živimo, tako učimo i svoju djecu. Kada nismo sigurni da li nam je nešto potrebno, možemo sebi postaviti jedno “pokretačko” pitanje:

“Da li ova stvar/situacija/osoba služi mom duhovnom rastu i napretku?”

 

Neda Stevanović
Life coaching & Mindfulness

Slične objave

Roditeljstvo

Šta je mindfulness i kako je ojačao moje majčinske kapacitete?

Darovi za djecu

Darovi za djecu. Oni koji se ne kupuju.

Prihvatanjem do ljubavi

Prihvatanjem do ljubavi

Koracima svjesnog majčinstva

Šta nam to nisu rekli o majčinstvu?